Antje Mayer Glavna urednica i voditeljica uredništva REDAKTIONSBUERO OST
Unatoč silnoj euforiji, takozvani „offline pokreti“ diljem svijeta s pravom propituju koja je svrha biti neprekidno online sada kad su istraživači u stručnom časopisu Scientific Reports dokazali da što je širi krug digitalnih sljedbenika, to je komunikacija rjeđa i površnija. Robin Dunbar, britanski antropolog, tvrdi da jedna osoba može samo imati pregled nad krugom prijatelja koji uključuje najviše 150 osoba. Jednako tako je i u digitalnom svijetu.
Iako se u današnje doba mnogi već povlače s društvenih mreža, veliki broj zaklada nije ni došlo toliko daleko. Prema istraživanju koje je provedeno 2013. godine, 71 posto američkih zaklada nema strategiju za društvene mreže – propuštena prilika, po mom mišljenju, jer zaklada je zaklada, a ne fizička osoba. Zaklada i njezini projekti obično uključuju puno ljudi, širok krug prijatelja s kojima se može komunicirati na visokoj razini. Društvene mreže nude redovne (besplatne!) povratne informacije o tome kako unaprijediti metode.
Međutim, da bi se to provelo, potrebna vam je strategija. Obično prenošenje tradicionalnih priopćenja za tisak na nove medije neće funkcionirati. Komunikacija putem društvenih mreža mora biti društvena i uključiva. „Doba sudjelovanja“ nudi potpuno nove prilike organizacijama posvećenima dobrotvornim sadržajima. Moje je mišljenje da se bez pretjerivanja može reći da društvene mreže uzrokuju duboke društvene promjene i mogu mobilizirati mase. Društvene mreže su alat koji se još uvijek prerijetko koristi za razvoj projekata. Platforme s milijunima posjetitelja kao što su Slavery Footprint (Koliko robova radi za vas?) ili medijska kampanja Flash Flood For Good koja je izgleda doprla do 540 milijuna ljudi putem društvenih mreža unutar 72 sata, dobre su naznake da je u budućnosti, barem kao zaklada, možda bolje ostati na mreži nego izvan nje.
